Biološki sat i vrijeme za prvu trudnoću

Brojne novonastale ekonomske prilike, liberalizacija spolnih odnosa i promicanje ženske socijalne emancipacije zapadne kulture doveli su do pomicanja granica i odluke o rađanju u kasnim 30-ima i na ulasku u rane 40-te. Danas je svijest o procesu starenja drugačija. Ono što je bilo „staro“ za naše bake, pa i mame, za nas više nije. Statistički podaci u našoj zemlji i većini europskih zemalja bilježe pad fertiliteta (plodnosti) i nataliteta (rodnosti). U Hrvatskoj je stopa totalnog fertiliteta 1,4, što je ispod minimalne granice potrebne za jednostavno obnavljanje stanovništva (2). Stopa nataliteta od 9,4 na 1000 stanovnika ispod je prosjeka Europske unije.

Prosječna dob prve trudnoće u Hrvatskoj je oko 30. godine života.

Prosječna dob prvog rađanja

I prosječna dob prvog rađanja u Hrvatskoj već više od desetljeća prelazi biološku optimalnu granicu od 25. godine života. Trenutačno iznosi 28,6 godina, a prosječna dob rađanja je oko 30 godina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2014. godinu, najveći broj živorođene djece rodile su žene u dobi od 30. do 34. godine (33 %) i u dobi od 25. do 29. godine života (31 %). No, vidljiv je trend odgađanja rađanja. Granica se pomaknula na dob od 30. do 39. godine, što je karakteristično za razvijene zemlje.

Trudnoće u kasnim 30-ima i ranim 40-ima puno su riskantnije i kod njih raste broj potencijalnih komplikacija.

Pomicanje granica rađanja otvara brojna pitanja o nesrazmjeru želja i bioloških mogućnosti u ostvarenju roditeljstva. Općenito govoreći, plodnost opada sa svakom godinom odgađanja trudnoće, iako je biološki sat svake žene drugačiji. Stoga, biološki gledano, odgađanje prve trudnoće nije najpovoljnije. Ulaskom žene u prijelazno razdoblje (klimakterij) mogućnost zanošenja ostaje relativno visoka. No, mogućnost iznošenja trudnoće smanjuje se sa svakom dodatnom godinom života. Najstarije spontano zanošenje zabilježeno je u 59. godini.

Starija dob povećava rizik od komplikacija

Usporedbom ishoda trudnoće u žena starijih od 40 godina s onima u dobi između 20. i 29. godine života (što je ujedno i optimalna dob za rađanje), utvrđeno je da su žene od 40 godina, kao i one starije, češće prijevremeno rodile. Isto tako, imale su veći postotak djece male porođajne težine (ispod 2500 grama).

Nažalost, u trudnoćama u kasnim 30-ima i ranim 40-ima također raste broj potencijalnih komplikacija. Posljedica su starije životne dobi i to ponajviše zbog učestalije prisutnosti raznih bolesti (npr. dijabetes, poremećaj funkcije štitnjače, povišeni krvni tlak, zloćudne bolesti…). Komplikacije su povezane i s bolestima i poremećajima u samoj trudnoći i pri porođaju, uključujući čak i smrt djeteta. Veći je i gubitak trudnoća uslijed pada kvalitete jajnih stanica. Ujedno i broj invazivnih pretraga raste s ciljem isključivanja kromosomskih grešaka.

Poznato je da ulazak u klimakterij, drugo važno razdoblje hormonske tranzicije tijekom života žene, ne ovisi o broju ostvarenih i iznesenih trudnoća, duljini dojenja, primjeni hormonske kontracepcije i sličnom. Vrijeme ulaska u menopauzu genetski je predodređeno i ne mijenja se već stoljećima. Abnormalnosti na X kromosomu pojedine žene određuju njezin prijevremeni ili kasniji ulazak u menopauzu. Postoje čimbenici koji mogu doprinijeti ranijem ulasku u menopauzu, kao što je npr. pušenje. Postoji i takozvana jatrogena (izazvana) menopauza koja je posljedica nekih medicinskih postupaka liječenja poput zračenja ili pak uklanjanja maternice i jajnika.

Ulaskom u drugo važno tranzicijsko razdoblje za žene, koje nastupa i do 5 – 10 godina prije menopauze, odnosno postmenopauze, javljaju se brojni simptomi. Riječ je o objektivnim i subjektivni, promjenama. Promjenom, odnosno padom kvalitete jajnih stanica, nastaje poremećaj u stvaranju hormona. Popraćen je drugim odstupanjima, koje u pedesetak posto slučajeva, uzrokuju neregularna krvarenja, a broj ovulacijskih ciklusa smanjuje se na 50 – 60 %.

Važnost preventivnih pregleda

Menopauza se definira kao posljednje menstruacijsko krvarenje u životu žene, koje, u prosjeku, nastupa oko 51. godine života. Normalan raspon je prilično velik: od 40. do 58. godine života. Smatra se da oko 1 % ženske populacije ulazi u prijevremenu menopauzu, koja nastupa prije 40. godine života žene.

U Hrvatskoj oko 13 % žena u dobi između 30. i 39. godine života ulazi u prijevremenu menopauzu. Razdoblje je to života koje obilježavaju manje i veće hormonske neregularnosti. Uz, naravno, pripadajuće simptome i najvažniju činjenicu – da je riječ o ženama koje će teško zanijeti. To stanje često nema težih simptoma. Prisutna je samo blaža početna neregularnost ciklusa i hormona FSH (folikularni stimulirajući hormon) i LH (luteinizacije). Započinje 3 – 10 godina prije potpunog gubitka funkcije jajnika (premature ovarian failure/insufficency POF/POI). Smatra se kako je razvoj POF/POI-a često udružen s autoimunim poremećajima. Razlozi su brojni i obuhvaćaju od kromosomskih grešaka do uklanjanja jajnika i/ili maternice. U 50 % slučajeva uzrok ostaje nerazjašnjen.

Ukoliko je žena rodila, suočavanje s biološkim slijedom koji dolazi postupno i s promjenama koje donosi, postaje relativno prihvatljivo. No, ako je žena mlađa, takva situacija može potaknuti osjećaj izgubljenosti i nepovratno izgubljenog vremena.

Ultrazvučna tehnologija danas omogućava ocjenu oblika ginekoloških organa s ciljem dijagnostike bolesti i praćenja trudnoće, rasta i razvoja ploda. Omogućava i ocjenu fizioloških i patoloških stanja te promjena unutar male zdjelice, koje su u vezi s menstruacijskim ciklusom i reprodukcijom. Npr. broj folikula, volumen jajnika i endometrija. Na nastanak patoloških stanja i komplikacija u spolnom i reproduktivnom zdravlju utječe niz isprepletnih čimbenika, poput onih socijalnih, gospodarskih i bioloških. Smatra se kako preventivni pregledi tijekom cijelog života značajno doprinose očuvanju zdravlja žene i prevenciji nepovoljnih ishoda.

Zdrava trudnoća uz bolesnu štitnjaču

Hashimoto i trudnoća – 6 stvari koje MORATE znati

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads